Košarkaški klub Bosna osnovan je prije 53 godine - 1951, a njegov prvi predsjednik i trener bio je doktor Nedžad Brkić.
Od osnivanja pa u naredne četiri godine klub - čiji su članovi uglavnom
bili studenti Sarajevskog univerziteta - takmičio se u gradskoj ligi,
da bi 1955. godine osvojio prvi u nizu trofeja, Kup grada Sarajeva, i
tim dostignućem se plasirao u viši rang takmičenja, Republičku ligu
Bosne i Hercegovine.
Ovaj prvi uspjeh ekipe koja će obilježiti historiju bosanskohercegovačke
košarke, i šire, ostvarili su: Brkić, Marušić, Takač, Bise, Bjelica,
Cindrić, Bilić, Đurasković, Fetahagić, Uzelac, Džapa, Pilav, Hofbauer,
Lovrenović, Beganović i Dimitrijević.
Narednih 17 godina bilo je potrebno da se u redovima studenata formira
generacija koja će klub odvesti stepenicu više - u tadašnju izuzetno
kvalitetnu Prvu jugoslovensku košarkašku ligu. Stariji ljubitelji
košarke u Sarajevu i sada se sjećaju, i još uvijek prepričavaju,
nezaboravni meč gradskih rivala Bosne i Željezničara; odigran je 28.
aprila 1972. godine u Skenderiji. Slavili su «Studenti» i ovo se može
smatrati prvim korakom ka kasnijim velikim dostignućima, koja su
kulminirala osvajanjem evropske titule.
Idejni vođa ekipe
koja je postigla ovaj historijski rezultat i njegov tvorac bio je
Bogdan Tanjević, a njegove zamisli na parketu su ostvarivali: Terzić,
Milavić, Čečur, Pavlić, Nadaždin, Dumić, Soče, Varajić, Pejović, Pešić,
Krvavac i Đogić.
Šampionski sastav Bosne kompletiran je dolaskom igrača koji će postati
legenda, izuzetna ličnost među obručima, virtuoz sa narandžastom loptom
- naravno, radi se o Mirzi Delibašiću, popularnom Kindžetu, koji je
stigao iz rodne Tuzle.
Upravo Delibašić - zajedno sa nenadmašnim strijelcem Žarkom Varajićem i
visokim Ratkom Radovanovićem, uz dragocjenu i značajnu pomoć Krvavca,
Bosiočića, Izića, Ostojića, Zrne, Hadžića, Pešića, Bilalovića i
Benačeka, a
pod budnim trenerskim okom Bogdana Tanjevića i njegovog prvog asistenta
Draška Prodanovića - postiže prvu titulu prvaka države u Sarajevo i
Bosnu i Hercegovinu. «Studenti» su bili najbolji u jugoslovenskoj ligi
u sezoni 1977/78.
Najveći
uspjeh dotadašnje jugoslovenske i bosanskohercegovačke klupske košarke
Bosna je ostvarila 4. aprila 1979. godine u francuskom Grenoblu. Pred
12 hiljada gledalaca, od kojih je veliki broj bio navijača «Studenata»,
u finalu Kupa šampiona Evrope Bosna je savladala italijanski Emerson
rezultatom 96:93. U fenomenalnoj utakmici Delibašić, Varajić, Vučević,
Benaček, Đogić, Bosiočić, Izić, Radovanović, Hadžić, Pešić, predvođeni
briljantnim strategom sa klupe Bogdanom Tanjevićem, pokazali su do tada
neviđeno košarkaško umijeće.
U naredne četiri godine Bosna je osvojila još dvije titule prvaka
Jugoslavije - u sezonama 1979/80 i 1982/83. Od značajnih međunarodnih
dostignuća treba istaći drugo mjesto na klupskom prvenstvu svijeta,
Interkontinentalnom kupu odigranom 1980. godine u Brazilu.
Nakon pet godina kontinuiranih uspjeha dolazi do neminovne smjene
generacija, iz kluba u inostranstvo odlaze trener Tanjević, Delibašić,
Varajić, Radovanović, Đogić, a iz omladinskog pogona dolazi niz vrlo
perspektivnih košarkaša poput Alihodžića, Markovića, Avdića, Dobrasa,
Bukve, Bećiragića, Firića. Oni su trebali vratiti Bosnu u vrh
jugoslovenske košarke, ali je rat prekinuo uspon ove generacije, koja
se raspršila širom svijeta.
U periodu od 1992-1997. godine Bosna je egzistirala uz dosta poteškoća.
Igrana su takmičenja regionalnog značaja, a vrijedni članovi Bosne su
se trudili da okupe što više mladih stručnjaka i igrača kako bi se
ponovo stvorila respektabilna ekipa.
U
sezoni 1997/98. organizovano je doigravanje klubova sa područja
Federacije Bosne i Hercegovine; Bosna je u finalu, nakon tri utakmice,
rezultatom 1:2 poražena od Širokog.
Godinu dana
kasnije ekipa u sastavu Mirković, Terzić, Subašić, Konaković, Kurtagić,
Halimić, Lerić, Isaković, Bukva, Džuho, Radović, te trener Sabit Hadžić
i njegov pomoćnik Miralem Zubović, uspjeli su u reorganizovanom
ligaškom takmičenju, koje je okupilo timove sa područja Federacije
Bosne i Hercegovine, ubjedljivo zauzeti prvo mjesto i osvojiti
šampionsku titulu.
Nastup naredne sezone u međunarodnom takmičenju pod nazivom «Saporta
kup» u jakoj konkurenciji ocijenjen je kao uspješan, ali su slijedeće
sezone donijele kadrovska i igračka previranja, tako da su izostali
očekivani rezultati i nisu ispunjeni zacrtani planovi.
Bosna je jedan od idejnih začetnika regionalne košarkaške lige, koja je
pod nazivom Jadranska liga osnovana 2001. godine. U ovom takmičenju,
kao i u novoformiranoj jedinstvenoj ligi Bosne i Hercegovine, ekipu je
vodio novi trener Draško Prodanović, sa potpuno novim igračkim kadrom,
ali bez značajnijih rezultata i dostignuća. To je ponukalo Upravu na
čelu sa predsjednikom Nihadom Imamovićem da sačini plan reorganizacije
i kluba i tima.
Na čelo stručnog štaba postavljen je mladi i perspektivni trener Mensur
Bajramović, na mjesta direktora i sportskog menadžera došli su
nekadašnje Bosnine vedete i kapiteni Samir Avdić i Elmedin Konaković.
Utakmice su se ponovo igrale na starom mjestu, u Skenderiji, a pravi
mamac za publiku bio je povratak najboljeg bosanskohercegovačkog
košarkaša minule decenije Nenada Markovića. Ekipu su pojačali i iskusni
Kovačević i Parežanin, te naš najbolji mladi košarkaš Kenan Bajramović.
Sve
je to rezultiralo punim tribinama Skenderije, prvim mjestom na kraju
prvog dijela sezone, te prvom pozicijom pred doigravanje i plasmanom u
završnicu Kup takmičenja u prošloj sezoni.
U finalnoj
seriji prvenstva Bosnu je, nakon tri neizvjesna susreta, tek poslije
produžetaka «majstorice» porazio Široki Hercegtisak.
Sve
postignuto je bilo motiv za rukovodstvo Bosne da se još više angažuje
kako bi ekipa ovu sezonu dočekala kvalitetnija i spremnija u
organizacionom i igračkom pogledu. Povratak publike, te veliko
interesovanje javnosti za rezultate i nastupe Bosne, privukli su i
značajne sponzore tako da se mogla ostvariti i zamišljena konstrukcija
tima. Ostali su Marković, Bajramović, Kovačević, Parežanin, Bukva, a
došli su reprezentativac Valjevac, bek Đorić, iskusni strijelac
Aleksić, te dva kvalitetna pojačanja iz Amerike, Darren Fenn i Lance
Williams.
U sezoni 2005., nakon dugog vremena bez trofeja «Studenti» osvajaju Kup Bosne i Hercegovine.
Naši najveći uspjesi:
1972. ulazak u 1. ligu SFRJ
1978. finalist Kupa "Radivoj Korać"
1978. osvajač Kupa SFRJ
1978. prvak SFRJ
1979. pobjednik Kupa evropskih šampiona
1979. 2. mjesto u Interkupu
1980. prvak SFRJ
1980. finalist Kupa SFRJ
1983. prvak SFRJ
1984. osvajač Kupa SFRJ
1986. finalist Kupa SFRJ
1990. polufinalist Kupa pobjednika kupova
1998. učesnik Kupa "R. Saporte"
1999. učesnik Kupa "R. Saporte"
1999. prvak Bosne i Hercegovine
2005. osvajači Kupa Bosne i Hercegovine
2005. prvaci Bosne i Hercegovine
2006. prvaci Bosne i Hercegovine
