|
Osnivanjem i početkom rada prvih visokoškolskih ustanova u Bosni i
Hercegovini poslije Drugog svjetskog rata, lociranih u Sarajevu, pored
nastavno-naučne djelatnosti, otpočela je i organizirana djelatnost
društveno-sportskih, kulturnih i drugih organizacija studenata. U
januaru 1946. osnovana je Viša pedagoška škola, u augustu Pravni
fakultet, a u oktobru Medicinski fakultet. U septembru 1947. otpočela
je sa radom Visoka škola za planinsko gazdovanje (kasnije
transformirana u Poljoprivredno-šumarski fakultet). Nakon osnivanja i
početka rada navedenih visokoškolskih ustanova, sportska aktivnost
studenata odvijala se u sportskim aktivima, koji su bili organizirani
na svakoj visokoškolskoj ustanovi.
U jesen
1947., tj. na početku šk.g. 1947./48., djelovala su četiri sportska
aktiva: "Pedagoška", čijim je radom rukovodio Fiskulturni odbor u
sastavu: Abdurahman Ago Hadžisalihović (predsjednik), Vladimir Bronzić,
Dobrila Jovanović, Jerko Pandžić, Drago Sabljak, Husref Šarić i Josip
Zagorac; "Medicina", čijim je radom rukovodio Fiskulturni odbor u
sastavu: Slobodan Boban Jokić (predsjednik), Aleksandar Fajgelj, Živko
Gagulić, Dževad Imamović, Čedomir Jaroš, Ksenija Kureš i Božidar Pavić;
"Pravo", čijim je radom rukovodio Fiskulturni odbor u sastavu: Sulejman
Resulović (predsjednik), Čedomir Bajić, Rajko Bubalo, Bosiljka Klepić,
Husein Kratina, Nada Pavić i Tahir Tanović; "Agronomija", čijim je
radom rukovodio Fiskulturni odbor u sastavu: Sulejman Hadžiahmetović
(predsjednik), Radoslav Džodžo, Nedžad Jalovčić (zvani Trulo), Midhat
Kapetanović, Željko Petrović (zvani Lord), Ferid Pobrić i Alirizah Rizo
Ramadanović.
U sastavu sportskih aktiva
djelovale su sekcije za nogomet, odbojku, atletiku, stoni tenis,
gimnastiku, šah i druge. Sportski aktivi učestvovali su u
međufakultetskim natjecanjima i u gradskoj ligi sportskih aktiva, u
organiziranju kros-kontri natjecanja, u realiziranju programa aktiva za
gradski i republički slet i u natjecanju za značku fiskulturnika - ZREN
(Za Republiku naprijed), čiji se program sastojao u dostizanju
određenih sportskih normi u atletici, plivanju i drugim disciplinama.
Za
početni period studentske sportske aktivnosti treba navesti da se
cjelokupna fiskulturna djelatnost u Republici, pa prema tome i na
visokoškolskim ustanovama, odvijala u skladu sa programima Fiskulturnog
saveza Bosne i Hercegovine (FISABiH) i Gradskog fiskulturnog odbora
(GFO). Osnovni zahtjevi fizičke kulture u to vrijeme kretali su se ka
razvoju masovne fizičke kulture i kvalitetnog sporta osnivanjem i radom
sportskih društava. U to vrijeme reaktiviran je rad Sportskog društva
Željezničar (osnovano 1921.). Nešto kasnije osnovani su Omladinsko
fiskulturno društvo Sloboda i Radničko-namješteničko fiskulturno
društvo Udarnik, koji su se formirali u Radničko fiskulturno društvo
metalaca Torpedo, koje je u 1947. nastavilo djelovati pod novim nazivom
Sportsko društvo metalaca Sarajevo. Na istim osnovama bila su
organizirana i druga sportska društva u gradu. Društveno-sportska
aktivnost na fakultetima narastala je upisom novih generacija
studenata, među kojima je bilo i onih koji su prije studija bili
aktivni sportisti u sportskim društvima u Bosni i Hercegovini ili u
republikama iz kojih su došli. Značajni poticaji za tu aktivnost
dolazili su iz sportskih društava koja su djelovala u bližem okruženju,
tj. u Sarajevu, ali i onih koja su djelovala u drugim univerzitetskim
centrima u bivšoj Jugoslaviji: na Univerzitetu u Beogradu, u okviru
kojeg je djelovalo Sportsko društvo studenata Crvena zvezda (osnovano
4. marta 1945.); na Sveučilištu u Zagrebu, u okviru kojeg je djelovalo
Sportsko društvo studenata Mladost, koje je 1945. pod ovim nazivom
nastavilo djelatnost Hrvatskog akademskog športskog kluba - HAŠK
(osnovanog 1903.); na Univerzi u Ljubljani, u okviru koje je djelovalo
Akademsko športno društvo Enotnost (osnovano 1945.), tj. na
univerzitetima sa kojima su visokoškolske ustanove iz Bosne i
Hercegovine odmah nakon osnivanja otpočele ostvarivati odgovarajuću
saradnju, ne samo u naučno-nastavnom i stručnom već i u području u
oblasti kulture, sporta i drugih djelatnosti. U tom društveno-sportskom
miljeu nastala je i sve se određenije oblikovala ideja o potrebi i
mogućnostima za osnivanje sportskog društva studenata u Sarajevu. Ovu
ideju dao je GFO, a promovirala ju je grupa studenata Pravnog fakulteta
u kojoj su bili Husein Kratina, Miroslav Krvavica, Meho Muratbegović,
Dževad Midžić, Hajrudin Mulalić, Ljubomir Tadić i Avdo Tataragić, zatim
su je ubrzo podržali studenti Medicinskog fakulteta Slobodan Jokić,
Čedomir Jaroš, Dževad Imamović, Mladen Novak, Ibro Pašić, Aleksandar
Marković, Božidar Pavić i drugi.
Rukovođen ovom
inicijativom, Međufakultetski odbor Narodne studentske omladine na
početku šk.g. 1947./48. formirao je Inicijativni odbor sa zadatkom da
izvrši pripreme za održavanje osnivačke skupštine studentskog sportskog
društva. U sastavu toga odbora bili su Ibro Pašić, student Medicinskog
fakulteta (predsjednik), Bosiljka Klepić, Husein Kratina, Meho
Muratbegović, Momo Pudar, Sulejman Resulović i Avdo Tataragić (studenti
Pravnog fakulteta), Dževad Imamović, Slobodan Jokić, Ksenija Kureš,
Aleksandar Marković i Živko Gagulić (studenti Medicinskog fakulteta),
Sulejman Hadžiahmetović, Željko Petrović, Osman Pirija, Alirizah
Ramadanović, Radoslav Džodžo i Munib Saračević (studenti Visoke škole
za planinsko gazdovanje), Vladimir Bronzić, Abdurahman Hadžisalihović,
Jerko Pandžić, Nusret Šarić i Josip Zagorac (studenti Više pedagoške
škole).
Rad Inicijativnog odbora bio je
kompleksan i veoma intenzivan i odvijao se u više pravaca. Bilo je
potrebno ostvariti uvid u rad sekcija sportskih aktiva studenata radi
utvrđivanja aktivnih članova, posebno onih koji su bili aktivni
sportisti u drugim sportskim organizacijama; anketirati studente radi
prikupljanja početnih prijedloga za davanje naziva društvu i u vezi s
tim obaviti potrebne konsultacije sa odgovarajućim sportskim forumima
grada i Republike; pripremiti prijedloge osnivačkih akata društva,
uključujući i pripreme za održavanje osnivačke skupštine. U toku rada
Inicijativnom odboru je pomagao GFO Sarajevo, kojim je, u to vrijeme,
predsjedavao Safet Džinović, a od 1. novembra 1947. Dane Olbina, a
funkciju sekretara obavljao je Arif Tanović. U anketi koja je bila
provedena među studentima u vezi sa nazivom društva izneseni su mnogi
prijedlozi: "Student", "Akademik", "Slavija", "Sašk", "Bosna" i "Mlada
Bosna". Najveću podršku kod studenata imali su prijedlozi za naziv
društva "Bosna" i "Mlada Bosna": "Bosna" - "po rijeci Bosni kao izvoru
života i trajanja iz koje je izvedeno ime za teritoriju Bosne kao
društveno-političke i kulturne zajednice naroda koji žive na ovim
prostorima i koja traje vijekovima", a "Mlada Bosna" - "koja u sebi
sadrži ideju mladosti Bosne poslije revolucije i stvaranja novog
društvenog sistema". Nakon obavljenih konsultacija sa višim sportskim
forumima, na Inicijativnom odboru odlučeno je da se osnivačkoj
skupštini predloži da društvo nosi naziv Studentsko fiskulturno društvo
Bosna. Prema kazivanju Arifa Tanovića, sekretara GFO-a, kada je na
sjednici FISABiH-a raspravljano o prijedlogu za naziv društva, snažnu
podršku prijedlogu da društvo nosi ime "Bosna" dao je Avdo Humo, koji
je sjednici prisustvovao uime Pokrajinskog komiteta KP za Bosnu i
Hercegovinu. On je tada rekao da "naziv 'Mlada Bosna' može nositi
književni pravac ili politički pokret, ali ne i sportsko društvo". Na
sjednici FISABiH-a odlučeno je da Mirko Ostojić prisustvuje osnivačkoj
skupštini društva i da se uime FISABiH-a založi da se društvu dade
naziv "Bosna".
Sedmog decembra 1947. godine u
dvorani Fiskulturnog doma u Sarajevu održana je osnivačka skupština
Društva, kojoj je prisustvovalo preko 700 studenata i drugih
omladinaca, društvenih i sportskih radnika iz grada i Republike.
Osnivačkom skupštinom predsjedavao je Ibro Pašić, predsjednik
Inicijativnog odbora. Nakon uvodnog referata, koji je uime
Inicijativnog odbora pročitao Aleksandar Aco Marković (student
Medicinskog fakulteta), i pozdravnih govora Mirka Ostojića (FISABiH) i
Arifa Tanovića (GFO), te rasprave o ciljevima, zadacima, organima i
nazivu društva, skupština je usvojila Pravila Studentskog fiskulturnog
društva Bosna, program rada i budžet za 1948. godinu.
Treba
spomenuti da se i na zasjedanju skupštine otvorila rasprava o nazivu
društva, jer je jedna grupa studenata predlagala i insistirala da
društvo nosi naziv "Mlada Bosna", kao društvo mladih (a ne u bilo
kakvoj konotaciji sa političkim pokretom Mlada Bosna), ali je na
intervenciju Mirka Ostojića, koji je prenio stav FISABiH-a o nazivu
društva, skupština jednoglasno odlučila da društvo nosi naziv "Bosna".
Nakon
usvajanja dokumenata, skupština je izabrala Upravni i Nadzorni odbor
Društva te Disciplinsku komisiju. Izabrano je i 10 delegata za
Skupštinu GFO-a. Kao što je bilo primjereno vremenu u kome se sve ovo
događalo, razaslati su brojni telegrami na adrese u Federaciji,
Republici i gradu Sarajevu.
Prema usvojenim pravilima:
- Studentsko
fiskulturno društvo Bosna (SFD Bosna) organizira fiskulturnu djelatnost
prvenstveno među studentskom omladinom i član je Fiskulturnog saveza
Bosne i Hercegovine, i kao takvo osnovna je jedinica bivšeg
Fiskulturnog saveza Jugoslavije;
- U sastavu
Društva djeluju četiri ogranka (ranije studentski sportski aktivi):
"Medicina", "Pravo", "Agronomija" i "Pedagoška", čiji je zadatak da i
dalje okupljaju studente na programima masovne fizičke kulture;
- Na
nivou Društva obrazuju se sekcije za pojedine sportove, u kojima se
okupljaju istaknuti sportisti-takmičari koji su sačinjavali nogometnu,
odbojkašku, atletsku, šahovsku i druge sekcije Društva;
- Društvo
preuzima programe natjecanja za značku fiskulturnika - ZREN, organizira
kros-kontri natjecanja i provodi pripreme za sletove i druge zajedničke
priredbe u kojima učestvuju studenti svih visokoškolskih ustanova.
Program
Društva integrirao je programe masovne fizičke kulture, koja se
odvijala na nivou ogranaka, i povezivao istaknute sportiste iz ogranaka
u sekcije Društva.
Na osnivačkoj skupštini
izabrani su organi Društva, i to: Upravni odbor Društva, koji se
sastojao od članova Predsjedništva, predsjednika sportskih ogranaka,
predsjednika sportskih sekcija i članova iz reda sportista, Nadzorni
odbor i Disciplinska komisija.
Prema navedenoj
strukturi, u Upravni odbor su izabrani: Predsjedništvo: Ljubomir Tadić,
student Pravnog fakulteta i predsjednik Međufakultetskog odbora Narodne
studentske omladine (i po tada važećoj kadrovskoj shemi), za prvog
predsjednika Društva; Husein Kratina, student Pravnog fakulteta i član
Međufakultetskog odbora NSO-a, za prvog sekretara Društva; Aleksandar
Aco Marković, student Medicinskog fakulteta i član Međufakultetskog
odbora NSO-a, za člana uprave zaduženog za propagandu; Vladimir
Bronzić, student Više pedagoške škole, za člana uprave zaduženog za
programe za značku fiskulturnika - ZREN; Dževad Imamović, student
Medicinskog fakulteta, za čana uprave zaduženog za finansijsko i
materijalno poslovanje, - Meho Muradbegović, student Pravnog fakulteta,
za člana uprave zaduženog za programe organizacije; Aleksandar Fajgelj,
student Medicinskog fakulteta, za člana uprave zaduženog za stručni rad
u Društvu (sekretar za stručni rad);
Članovi
Upravnog odbora po položaju - predsjednici sportskih ogranaka:
Abdurahman Hadžisalihović (Pedagoška); Sulejman Hadžiahmetović
(Agronomija); Slobodan Jokić (Medicina); Sulejman Resulović (Pravo).
Članovi
Upravnog odbora - predsjednici sportskih sekcija: za nogomet Hasan
Kapetanović, student Medicinskog fakulteta, za atletiku Radoslav
Džodžo, student Visoke poljoprivredne škole, za odbojku Željko
Petrović, student Visoke poljoprivredne škole, za gimnastiku Jerko
Pandžić, student Više pedagoške škole, za šah Tahir Tanović, student
Pravnog fakulteta, za stoni tenis Božidar Pavić, student Medicinskog
fakulteta, za košarku Nusret Šehić, student Više pedagoške škole, za
smučanje Mirko Petrinić, student Pravnog fakulteta, za opše sportske
programe Ksenija Kureš, student Medicinskog fakulteta.
Članovi
Upravnog odbora iz reda aktivnih sportista: Čedomir Jaroš, student
Medicinskog fakulteta, Ismet Kajmaković, student Medicinskog fakulteta,
Faruk Kapetanović, student Pravnog fakulteta, Josip Zagorac, student
Više pedagoške škole, Živko Gagulić, student Medicinskog fakulteta.
U
Nadzorni odbor Društva izabrani su: Avdo Tataragić, student Pravnog
fakulteta i član FISABiH-a, za predsjednika, Dušan Tešanović, student
Medicinskog fakulteta, Rizo Ramadanović, student Visoke poljoprivredne
škole.
U Disciplinsku komisiju Društva izabrani
su: Abdurahman Hadžisalihović, student Više pedagoške škole, za
predsjednika, Rajko Bubalo, student Pravnog fakulteta, Branko Stančić,
student Medicinskog fakulteta.
Usvajanjem
osnovnih akata Društva, izborom organa, donošenjem programa rada i
budžeta za 1948. godinu, SEDMOG DECEMBRA 1947. GODINE IZVRŠENO JE
KONSTITUIRANJE I STVORENI SU OSNOVI ZA POČETAK RADA DRUŠTVA.
Na temelju donesenih akata stekli su se uvjeti za registraciju i traženje odobrenja za rad.
Studentsko
fiskulturno društvo Bosna upisano je u registar sportskih organizacija
u FISABiH-u, a nakon toga dobilo je odgovarajuće odobrenje za svoju
djelatnost i od nadležnog organa unutrašnjih poslova grada Sarajeva.
Sjedište
Društva bilo je najprije u zgradi Pravnog fakulteta u ulici Sagrdžije
15 (u ranijoj zgradi Više šerijatske sudačke škole), u kojoj je danas
smješten Muzej grada Sarajeva, zatim je premješteno u prostorije Visoke
poljoprivredne škole (Poljoprivredno-šumarski fakultet, Zagrebačka 18),
pa na druge lokalitete u gradu, i na kraju u ulicu Jelićeva 4 (gdje je
bila Dijetalna menza za studente, koja je kasnije adaptirana u Klub
sportista Univerziteta u Sarajevu). Danas je sjedište Društva u ulici
Hamze Hume 2.
Registracijom Društva i
dobijanjem odgovarajućih odobrenja završeni su svi zakonom predviđeni
postupci za djelatnost Društva i njegovih sekcija u skladu sa usvojenim
pravilima i programom rada.
www.usdbosna.org
|
